Grad Zagreb nema javnu mrežu senzora koja bi rekla koliko je neka avenija zakrčena. Ali ima nešto što kroz nju prolazi cijeli dan i javlja gdje je svakih desetak sekundi — autobuse. U srijedu 16. rujna to se pokazalo dovoljnim da se cijelo jedno zatvaranje autoceste rekonstruira unatrag, iz same brzine gradskog prijevoza.
Malo prije 11 sati u srijedu 16. rujna 2026. na zagrebačkoj obilaznici, na savskom mostu na 38. kilometru A3 u smjeru Lipovca, sudarila su se dva kamiona i dva osobna automobila. Jedna je osoba poginula. Zbog očevida i uklanjanja vozila dionica je bila zatvorena oko četiri i pol sata.
Promet je preusmjeren s čvora Kosnica na Domovinski most, Radničku cestu i Slavonsku aveniju do čvora Zagreb istok. Drugim riječima: promet autoceste spušten je na gradsku avenijsku mrežu, i to točno na onu dionicu kojom vozi osam ZET-ovih autobusnih linija.
Zašto je ovo mjerljivo. Autobus nije samo žrtva kolone — on je i mjerni instrument u njoj. Vozi fiksnom rutom, staje na istim mjestima svaki dan, i javlja svoj položaj u ZET-ov GTFS-Realtime feed. Ako se vrijeme između dvije stanice utrostruči, to nije nešto što se autobusu dogodilo — to je stanje ulice, izmjereno.
Slavonska avenija ima dva odvojena kolnika. Obilazak je koristio samo onaj prema istoku, jer je autocesta bila zatvorena u smjeru Lipovca. Ako je usporenje doista došlo od preusmjerenog prometa, a ne od nečeg drugog tog dana, moralo bi se vidjeti u jednom smjeru i ne vidjeti u drugom.
Vidi se točno tako. Do 11 sati oba smjera drže svoju uobičajenu brzinu. Zatim istočni kolnik počinje padati i ne prestaje do 15 sati, kad medijan dosegne 5,1 km/h — sporije nego što čovjek hoda. U četvrtsatnoj razlučivosti dno je još niže, 4,0 km/h između 15:00 i 15:15. Zapadni kolnik u isto vrijeme radi normalno.
Medijan brzine na dionicama između stanica. Zasjenjeno je razdoblje u kojem je obilaznica bila zatvorena. Lijevo je kolnik kojim je išao obilazak, desno onaj kojim nije.
Kontrolni smjer je ono što ovu analizu čini nečim više od zapažanja da je bila gužva. Kiša, štrajk, zatvorena traka zbog radova ili loš dan u cijelom gradu usporili bi oba kolnika. Ovdje je usporen samo onaj u koji je spušten promet autoceste.
Zbroj se jednako razdvaja. Kroz cijeli dan autobusi su u istočnom smjeru na ovoj dionici izgubili 453 minute u odnosu na isti sat običnog radnog dana — od toga gotovo sve između 11 i 18 sati. U zapadnom smjeru, u istom prozoru, 12 minuta; kroz cijeli dan praktički ništa.
Razlaganje na pojedinačne dionice pokazuje da kolona nije bila razmazana po cijeloj aveniji. Prva dionica, od Vjesnika do Marohnićeve, u popodnevnim je satima bila brža nego inače. Zagušenje počinje kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice i puca kod Trga Savica.
Dionice poredane od zapada prema istoku, ne po veličini zastoja: pitanje je gdje je kolona počela, a to se vidi samo ako geografija ostane netaknuta.
Najgora je dionica Trg Savica → Rakušina, 1 148 metara koje se inače prođu za 1:51. Tog poslijepodneva medijan je bio 9:46 — pet i pol puta dulje, i najveći pojedinačni omjer na cijeloj aveniji. To je dionica koja vodi prema čvoru s Radničkom cestom, dakle prema mjestu na kojem se preusmjereni promet s Domovinskog mosta uključivao u aveniju. Kolona se, kao i uvijek, gradila unatrag od grla — prema zapadu, prema vozilima koja s obilaznicom nisu imala nikakve veze.
Najsporija pojedinačna vožnja pripala je liniji 222: 427 metara od Končara do Čavićeve u 10 minuta i 41 sekundu, u 15:11. To je 2,5 km/h. Putnik koji bi na Končaru izašao i krenuo pješice stigao bi prije autobusa iz kojeg je izašao.
Na istočnom kraju avenije zastoj nestaje. Dionice od Slavonske-Čulinečke nadalje voze normalno — to je već iza čvora Zagreb istok, gdje se obilazak vraćao na autocestu i skidao s gradske mreže.
Osam linija vozi ovom dionicom. Na dan nesreće kroz nju je u istočnom smjeru prošlo 99 polazaka, a ovako se izgubljeno vrijeme dijeli među linijama:
| Linija | Dionica | Izgubljeno | Puta dulje |
|---|---|---|---|
| 107 | 58 | 169 min | 2,7× |
| 281 | 42 | 145 min | 2,4× |
| 222 | 15 | 56 min | 3,4× |
| 216 | 6 | 24 min | 4,1× |
| 218 | 6 | 15 min | 1,8× |
| 276 | 6 | 6 min | 1,5× |
| 108 | 1 | 5 min | 2,8× |
Najbolji osjećaj za to što je putnik doživio daje jedna neprekinuta vožnja: 5 401 metar od Vjesnika do Čavićeve, sedam dionica zaredom. Vozni red za to predviđa 11:30. Kroz 96 vožnji na referentnim danima medijan je 12:06. Šesnaestog rujna medijan je bio 18:13, a najsporija vožnja 49:48 — gotovo pedeset minuta za pet i pol kilometara ravne avenije.
Sve dosad izračunato izvedeno je iz pozicija vozila. ZET u istom feedu objavljuje i nešto sasvim drugo — vlastitu procjenu kašnjenja po stanici, koju mi ni na koji način ne koristimo u gornjim brojkama. Ako je analiza točna, ta dva signala moraju reći istu stvar.
| Sat | 16. rujna | 15. rujna | 16. rujna, p90 |
|---|---|---|---|
| 12:00 | 5,1 min | 1,9 min | 16 min |
| 13:00 | 9,3 min | 3,8 min | 28,5 min |
| 14:00 | 11,9 min | 3,7 min | 31,9 min |
| 15:00 | 23,4 min | 5,1 min | 64,5 min |
| 16:00 | 26,1 min | 11,1 min | 85,2 min |
| 17:00 | 17,9 min | 10,8 min | 77,4 min |
| 18:00 | 7,4 min | 1,1 min | 26,1 min |
Kažu. U 16 sati medijan prijavljenog kašnjenja bio je 26 minuta, prema 11 minuta u isto vrijeme dan ranije, a desetina vozila kasnila je više od sat i 25 minuta. Dva neovisna signala iz istog feeda, isti vrhunac, isti oporavak.
Lako je iz ovoga zaključiti da je Zagreb tog poslijepodneva stao. Nije. Ista mjera primijenjena na sve ZET-ove autobuse u gradu pokazuje usporenje od svega nekoliko postotaka:
| Sat | 16. rujna | Referenca | Razlika |
|---|---|---|---|
| 14:00 | 23,5 km/h | 24,6 km/h | -4,5 % |
| 15:00 | 22,3 km/h | 23,7 km/h | -5,9 % |
| 16:00 | 22,6 km/h | 24,1 km/h | -6,2 % |
| 17:00 | 24,2 km/h | 25,4 km/h | -4,7 % |
To je ono što zatvaranje obilaznice zapravo radi gradu: ne usporava ga ravnomjerno, nego cijeli teret spušta na jednu ulicu i jedan smjer. Gradski prosjek takvo što uredno sakrije.
Koridor nije definiran imenima stanica nego geometrijom. Uzeti su glavni kolnici Slavonske avenije iz OpenStreetMapa, oko njih napravljen pojas od 35 metara, i zadržane sve dionice voznog reda čija geometrija najmanje 60 % duljine provodi unutar tog pojasa i duže su od 150 metara. Ostaje 30 dionica, 15 po smjeru.
Podaci i izvori. Pozicije vozila: ZET GTFS-Realtime, objavljeno kao otvoreni podatak Grada Zagreba pod Otvorenom dozvolom. Geometrija ulice: OpenStreetMap, ODbL. Podaci o samoj nesreći i o obilaznom pravcu: tportal i Index. Ovo nije službena stranica ZET-a.